dosad smo pričali o kozama i siru - ali kako je i ova nedjeljna kiša unijela nešto drugačije u ljeto, tako ću i ja sada par riječi o neće drugačijem od kozarstva.
znate za onu uzrečicu kako su se djeca igrala, pa su se zaigrala... e - pa mi smo se malo zasadili krastavcima i mahunama: prema svemu sudeći bit će viškova! ne kanim na naše krastavce i mahune stavljati etikete poput ekološki, biološki ili biodinamički, ali mogu vrlo lako opisati sve zahvate, pa čak i navesti imena kemikalija koje su korištene.
još jesenas smo, dakle, po zemlji rasipali gnojex u tri navrata. koristili smo navedeni preparat dva proizvođača: prvo malo poznate firme kunić d.o.o., a potom u dva navrata vrlo velike tvrtke koze & sinovi ltd. nakon svake primjene preparat je ufrezan u tlo.
u kasno proljeće posadili smo paprike, paradajz i krastavce u dva improvizirana plastenika između kojih smo ubacili malo luka, cikle i mahuna. u nepravilnim cikličkim intervalima (nakon sadnje) primjenjivali smo u vrtu više puta motikon koji najbolje rezultate daje u lagano pogrbljenom položaju, te pljevil forte. pljevil se, nažalost, mora aplicirati ručno, po mogućnosti na koljenima i uz obaveznu uporabu rukavica.
rezultati? supruga je već pomalo luda od kiseljenja krastavaca, no oboje s užasom i strahom gledamo na grmove mahuna - tko će to pobrati? pred par godina grmići su bili bitno manji, no rodbina se nije usuđivala navratiti k nama jer smo svima uvaljivali barem godišnju zalihu mahuna.
naša djeca? zanijemili su i blijedo gledaju u zid u strahu se pitajući: što ako starci odluče te mahune pospremiti u škrinju? stariji sin se raspituje o tome što uzrokuje kratke spojeve na električnim uređajima, a mlađi uporno na internetu traži dokaze o kancerogenosti mahuna...
šalu na stranu, stvarno ćemo imati ukiseljenih staklenki krastavaca i svježih mahuna. svojim imenom i prezimenom jamčim - ako to išta znači - da je riječ o vrtu u kojem se ništa osim fizičke sile motikanja i pljevljenja te gnojenja stajskim gnojem nije primjenjivalo. da li je to ekološki vrt? ne znam i iskreno - ne zanima me kako će ga tko etiketirati. jedina neprirodna stvar koja se nalazi u plastenicima jesu plastične cijevi za navodnjavanje kap na kap kojima svakih par dana supruga zalijeva vrt kišnicom koju skupljamo.
i konačno pitanje: hoće li biti zainteresiranih za teglice krastavaca i mahune? ne još, jer supruga još kiseli našu obiteljsku zalihu a mahune su tek ocvale, ali uskoro...
Dosad smo pričali o kozama i siru - ali kako je i ova nedjeljna kiša unijela nešto drugačije u ljeto, tako ću i ja sada par riječi o neće drugačijem od kozarstva.
Znate za onu uzrečicu kako su se djeca igrala, pa su se zaigrala... E - pa mi smo se malo “zasadili” krastavcima i mahunama: prema svemu sudeći bit će viškova! Ne kanim na naše krastavce i mahune stavljati etikete poput “ekološki”, “biološki” ili “biodinamički”, ali mogu vrlo lako opisati sve zahvate, pa čak i navesti imena “kemikalija” koje su korištene.
Još jesenas smo, dakle, po zemlji rasipali “Gnojex” u tri navrata. Koristili smo navedeni preparat dva proizvođača: prvo malo poznate firme “Kunić d.o.o.”, a potom u dva navrata vrlo velike tvrtke “Koze & sinovi ltd”. Nakon svake primjene preparat je ufrezan u tlo.
U kasno proljeće posadili smo paprike, paradajz i krastavce u dva improvizirana plastenika između kojih smo ubacili malo luka, cikle i mahuna. U nepravilnim cikličkim intervalima (nakon sadnje) primjenjivali smo u vrtu više puta “Motikon” koji najbolje rezultate daje u lagano pogrbljenom položaju, te “Pljevil forte”. Pljevil se, nažalost, mora aplicirati ručno, po mogućnosti na koljenima i uz obaveznu uporabu rukavica.
Rezultati? Supruga je već pomalo luda od kiseljenja krastavaca, no oboje s užasom i strahom gledamo na grmove mahuna - tko će to pobrati? Pred par godina grmići su bili bitno manji, no rodbina se nije usuđivala navratiti k nama jer smo svima “uvaljivali” barem godišnju zalihu mahuna.
Naša djeca? Zanijemili su i blijedo gledaju u zid u strahu se pitajući: “Što ako starci odluče te mahune pospremiti u škrinju?” Stariji sin se raspituje o tome što uzrokuje kratke spojeve na električnim uređajima, a mlađi uporno na Internetu traži dokaze o kancerogenosti mahuna...
Šalu na stranu, stvarno ćemo imati ukiseljenih staklenki krastavaca i svježih mahuna. Svojim imenom i prezimenom jamčim - ako to išta znači - da je riječ o vrtu u kojem se ništa osim fizičke sile motikanja i pljevljenja te gnojenja stajskim gnojem nije primjenjivalo. Da li je to ekološki vrt? Ne znam i iskreno - ne zanima me kako će ga tko etiketirati. Jedina neprirodna stvar koja se nalazi u plastenicima jesu plastične cijevi za navodnjavanje “kap na kap” kojima svakih par dana supruga zalijeva vrt kišnicom koju skupljamo.
I konačno pitanje: hoće li biti zainteresiranih za teglice krastavaca i mahune? Ne još, jer supruga još kiseli našu obiteljsku zalihu a mahune su tek ocvale, ali uskoro...
